Quantum of Science

NASA je objavila podatke koje je Curiosity rover prikupljao od 2012. u Marsovom krateru zvanom Gale. Gale se nalazi na području kvadrata (sektora) Aeolis, ima dijametar od oko 154 km i procjenjuje se da je star oko 3.5 do 3.8 milijardi godina. Ime je dobio prema Walteru Fredericku Galeu, astronomu-amateru iz Sidneja, koji se u drugoj polovini 19. vijeka bavio posmatranjem Marsa. Podaci su pokazivali mnogo varijacija u hemijskom sastavu sedimentnih stijena te je tim kojeg je predvodio Joel Hurowitz sa Univerziteta Stony Brook u New Yorku analizirao sve te podatke i zaključio kako su se starije stijene formirale u hladnoj klimi, dok su se mlađe formirale u toplijoj i vlažnijoj klimi. Krater je mogao biti pogodan za život u periodu prije oko 3.8 do 3.1 milijardi godina, nedugo nakon što je tek formiran. U jednoj drugoj, nevezanoj studiji, objavljenoj krajem maja ove godine u časopisu Geophysical Review letters pod nazivom „Diagenetic silica enrichment and late-stage grou...

Lobanja čovjeka iz Jebel Irhoud (lijevo) građom i oblikom je slična lobanji današnjeg Homo sapiensa (desno) Naučnici su u Maroku pronašli fosile vrste Homo sapiens koji pomjeraju istoriju čovječanstva za čak 100 000 godina unazad. Ostaci, pronađeni u pećini Jebel Irhoud , koja je bila rudnik barita, smještenoj na zapadu Afrike na oko 75 km zapadno od Marakeša, stari su oko 300 000 godina dok su do sada najstariji fosilni ostaci naše vrste bili stari oko 200 000 godina. Također, u cijeloj priči je veoma zanimljivo i to što su ostaci pronađeni na zapadu Afrike jer su kosti koje su do sada pronalažene bile su uglavnom iz regije istočne Afrike. Jebel Irhoud nalazište, izvor: SHANNON MCPHERRON/MPI EVA LEIPZIG Ovi do sada najstariji Homo sapiens i imali su velik kapacitet lobanje, odnosno, imali su velik mozak, ali je oblik lobanje bio primitivan. Ipak, lice tih ljudi bilo je suvremeno, odnosno - bilo je to naše lice. Na osnovu oblika lobanje moglo bi se zaključiti da ...

Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...

Vodu u čistom stanju obično opisujemo kao tvar bez boje, mirisa i okusa, međutim, prema novim istraživanjima koja je radio Yuki Oka sa Kalifornija instituta za tehnologiju u Pasadeni, sisari imaju na jeziku imaju receptore za okus vode. U radu objavljenom u Nature Neuroscience pod nazivom „ The cellular mechanism for water detection in the mammalian taste system “, naučnici su demonstrirali postojanje staničnih mehanizama koji sisarima omogućavaju da osjete okus vode tako što miševima davali dejoniziranu vodu pri čemu su određeni nervi davali signal podražaja. Sam osjećaj „okusa vode“ izgleda da je tijesno povezan sa receptorima za kiselo i nervni završeci reaguju na promjenu pH vrijednosti pljuvačke. Do ove promjene dolazi usljed razrjeđivanja pljuvačke vodom. Tim naučnika je stvorio miševe modifikovanog genoma pomoću optogenetičke tehnologije, pri čemu su receptori za kiselo promijenjeni tako da budu osjetljivi na svjetlo. Kada su bili izloženi svjetlu, ovi miševi su, ukoli...

Charles Darwin, Credit: Jelena Kalinić Zbog čega danas u društvu ima toliko otpora klasičnoj teoriji evolucije, Darwinu, pa i naučnom tumačenju postanka čovjeka te hipotezi o abiogenezi? Mnogi će potrčati da za to optuže udžbenike. Međutim, ja sam pregledala nekoliko udžbenika za 8. i 9. razred u kojima se obrađuje evolucija i postanak čovjeka i ne vidim ništa kritično, loše niti nagovještaje pseudonaučnih teorija. Ovdje ću obraditi udžbenike koji se koriste u školama koje rade po hrvatskom planu i programu, no, mislim da ni u udžbeniku Jasminka Hadžihalilović-Amela Begić, Biologija za 9. razred u izdanju Bosanske knjige nema problematičnih mjesta. Navešću samo par sitnica koje su mogle biti bolje i to je to. A onda ću pokušati objasniti zašto iz naših škola izlaze učenici koji nisu usvojili teoriju evolucije. Pregledala sam udžbenike Biologija 8. u izdanju Alfa Mostar, Biologija 8. u izdanju Školska naklada te Biologija 9. u izdanju Alfa Mostar i Biologiju 9. u izdanju Škols...

LIGO/Caltech/MIT/Sonoma State (Aurore Simonnet) Početkom juna ove godine objavljeno je kako je Laser Interferometar Gravitational-Wave Observatory (LIGO) po treći put detektovao gravitacione talase. Kao i prva dva puta, i prilikom ove detekcije se radilo o gravitacionim talasima proizvedenim u toku sudara dvije crne rupe, ali su objekti sudara bili nešto manji nego prilikom prve detekcije: jedan je imao masu 31 Sunca, a drugi masu 19, a sudar se desio prije oko 2.8 milijardi godina. Rad o ovoj opservaciji i njeni rezultati  objavljeni su u časopisu Physical Review Letters , a detekcija se dogodila u januara ove godine.. Da se podsjetimo: u februaru prošle godine, naučnici koji vode LIGO eksperiment su objavili kako su prvi put detektovali gravitacione talase u sudaru dvije crne rupe, jedne veličine 29, a druge veličine 36 masa Sunca.  Zapravo, taj se sudar desio prije 1.3 miliona godina, ali toliko je trebalo da talasi iz dijela svemira gdje se desio sudar...

Već neko vrijeme se osjeća da se nešto čudno vezano za odnos prema zaštiti životne sredine i klimatskim promjenama dešava u Bijeloj kući. Prvo je doveden u pitanje rad Agencije za zaštitu okoliša (Environmental protection agency, EPA) tako što su u sedmici inauguracije novog američkog predsjednika podaci ove agencije sa zvaničnog portala misteriozno nestajali. Novi direktor ove agencije, Scott Pruitt, kojeg je postavio predsjednik Trump, je izjavama koje je dao u martu ove godine, obznanio da odbacuje naučni konsenzus o tome šta su klimatske promjene, da su one stvarne te da odbacuje naučno razumijevanje ove pojave time što tvrdi kako je povećanje emisije ugljendioksida u atmosferu nije primarni uzrok klimatskih promjena. Također, osoblje Ministarstva za energetiku SAD je savjetovano da ne koriste termine „klimatske promjene“, „redukcija emisija“, „Pariski dogovor“ u pisanoj komunikaciji i brifinzima. Zapravo, nije im zabranjeno koristiti ove termine, ali im je sugerirano kako ovi...

Izvor: NASA Kada je 9.5.2013. godine, usred nestvarnog i zastrašujuće lijepog pejsaža područja Mauna Loa vulkana, mjerna stanica National Oceanic and Atmospheric Administration (Nacionalna oceanska atmosferska administracija, NOAA) zabilježila nevjerovatnih 400 ppm (ppm je milioniti dio nečega) ugljendioksida u atmosferi, to je označilo da je čovječanstvo prešlo jedan simboličan i vrlo opasan prag.  Kada se počelo ozbiljnije pričati o klimatskim promjenama, 1984. godine, udio ugljendioksida u atmosferi je iznosio 340ppm. Nije Mauna Loa jedina mjerna stanica. Ali, mjerenja sa Mauna Loa imaju vrlo specifičan značaj-ova mjerna stanica mjeri spomenuti parametar još od 1958.g, što je najduži kontinuitet mjerenja koncentracije ugljendioksida te tako daje i najviše statističkih relevantnih podataka. Međutim, naši udžbenici koji obrađuju tematiku klimatskih promjena i sastava atmosfere za osnovne i srednje škole ne koriste najnovije podatke o koncentraciji ugljend...

Izvor:  http://www.aftenposten.no/norge/Mannen-og-erteblomstene-som-ga-oss-genetikkens-forste-kapittel-584834b.html Mendel je htio shvatiti kako su to neke osobine naprosto nestale u prvoj generaciji hibrida. Zapravo, on se pitao da li su nestale ili su i dalje prisutne, ali sakrivene u F1 generaciji. Zato je Mendel nastavio međusobno ukrštati biljke i F1 generacije. Ovu drugu generaciju potomaka je označio ka F2. Zapravo, biljke F2 generacije su kao neki unuci biljaka iz P generacije. I gle čuda- u F2 generaciji su se pojavile neke osobine biljaka sa recesivnim alelima. Recimo, opet su se pojavila zelena zrna graška. I ne samo to – ove osobine su se pojavile u nekim omjerima. Mendel je ukrštao stotine i stotine stabalaca graška, ali su omjeri biljaka sa žutim i zelenim zrnima graška bili otprilike 1:3. To znači da je jedna četvrtina tj. 25% biljaka imala zelena zrna, a tri četvrtine tj. 75% su imale žuta zrna. Da pogledamo u Panetovoj tabeli kako se to dogodilo:  ...

Gregor Mendel, by Charley Harper via https://whewellsghost.wordpress.com/page/7/?a_aid=3598aabf Za većinu ljudi riječi naslijeđe i nasljeđivanje vezane su za novac ili imovinu koju im je neki rođak ostavio nakon smrti. Naravno, i to naslijeđe je važno, ali postoji jedna vsta nasljeđivanja koja naučnike strašno zanima, a trebala bi zanimati i nas. Svako živo stvorenje ima neke karakteristike, osobine, koje nasljeđuje od roditelja. Jesu li vam ikad govorili kako ste lijepi na tatu, a pametni na mamu, imate oči na tetku, a kosu na baku? Vi ste svi od vaših roditelja naslijedili neke osobine, a oni su neke osobine naslijedili od svojih roditelja. Od pamtivijeka ljudi su pokušavali shvatati zašto i kako to ličimo na naše roditelje. Međutim, procese koji leže u osnovi nasljeđivanja osobina sa generacije na generaciju, naučnici su počeli razumijevati tek prije nekih 150 godina. Nauka koja se bavi nasljeđivanjem zakonima nasljeđivanje je genetika. Ova nauka je ime dobila pre...