Quantum of Science

Mjere vlada različitih zemalja povezane s cestovnim prometom i ograničenjem kretanja imale su najveći utjecaj na smanjenje koncentracije NO 2 i smanjenje broja smrtnih slučajeva tokom prve faze pandemije COVID-19 u proljeće i rano ljeto 2020. godine, zaključak je nove studije koju je objavila Služba za praćenje atmosfere Copernicus zajedno s  London School of Hygiene and Tropical Medicine (LSHTM). Recenzirani istraživački rad, koji je vodila London School of Hygiene & Tropical Medicine, uz doprinose CAMS-a i drugih vodećih institucija, ispitivao je kvantitativne učinke smanjene razine zagađenja i, po prvi put koliko znamo, kvantitativno uspoređuje utjecaj različitih mjera i politika koje su poduzete. Nalazi potvrđuju ranije procjene da je smanjenje onečišćenja rezultiralo stotinama izbjegnutih smrtnih slučajeva. Naučnici kažu da je izbjegnuto oko 800 smrti usljed zagađenog zraka. Naučnici uključeni u studiju procijenili su povezanost između različitih vladinih mjera i smanjenj...

Ovo što vidite gore je slika Webb teleskopa snimljena kamerama na raketi Ariane koja ga je lansirala u svemir, netom nakon što su se njih dvoje razdvojili. (Izvor: Arianespace, ESA, NASA, CSA, CNES) Svemirski teleskop James Webb stigao je na svoje odredište u ponedjeljak, 24. januara 2022: smjestio se u orbitu oko točke zvane L2, ili druge Lagrangeove tačke, oko četiri puta udaljenije od Zemlje od Mjeseca.  Lagrangeove tačke dobile su ime po matematičaru Joseph-Louisu Lagrangeu, koji ih je 1772. otkrio kao mjesta gdje malo tijelo može orbitirati zajedno s dvije veće mase. To čini L1 i L2, najbliže Lagrangeove točke Zemlji, očiglednim mjestima  za istraživanje svemira. Ali, niti jedan svemirski objekt nije uputno staviti baš u te tačke jer su gravitacijski nestabilne.  Webb putuje duž elipse s velikom poluosom (maksimalna udaljenost između letjelice i L2) koja se kreće između 250.000 i 832.000 kilometara oko L2.   L2 je poseban iz nekoliko razloga. Nalazi se na suprot...

(Ilustration MATT CHINWORTH FOR KAISER HEALTH NEWS ) Već neko vrijeme dobijamo vijesti kako su ljudima transplantirani organi genetički modificiranih svinja. Potražnja za organima je velika, organa nema dovoljno, i sve to pogoduje cvjetanju ilegalnog tržišta. Mreže donora ne uspijevaju pomoći svima kojima je potrebno. U svijetu je samo 2019. urađeno preko 153.000  transplantacija, a organ koji se najviše transplantira su bubrezi, a zemlja s najvećom stopom transplantacija organa od preminulih osoba je Španija, kažu podaci sa Statista. Vrlo traženi organi su i srce, jetra i pluća.  Početkom godine, saznali smo da su u novogodišnjoj noći hirurzi uspješno transplantirali srce genetički modificirane svinje ljudskom pacijentu, spasivši mu život nakon što se prethodno smatralo da ne ispunjava uslove za tradicionalnu transplantaciju srca. David Bennett Sr, kako se zove pacijent se oporavlja od zahvata koji su obavili ljekari s medicinskog centra Univerziteta u Marylandu. Za njega j...

Zašto zaboravljamo? I nije u pitanju ono staračko zaboravljanje, niti Alzheimerova bolest - nego zašto ste ne možemo često sjetiti nekih detalja neke situacije, knjige, filma - kao da je sve to magično isparilo iz nas.  Zaboravljanje je neugodna pojava, a ponekada se i stidimo jer smo nešto zaboravili. Često se to dešava jer na nešto ne obratimo pažnju, nego opažamo perierno, ne fokusiramo se na situaciju. I nije nas kriviti: svijet u kojem živomo jednostavno se prebrzo dešava i nemamo vremena da na sve trošimo energiju. No naučnici sada kažu da je zaboravljanje zapravo - zdravo i da je to način na koji učimo. Naučnici koji stoje iza nove teorije,  Tomás J. Ryan s Trinity College u Dublinu i Paul W. Frankland s CIAR u Torontu,  predstavili su u časopisu Nature Reviews Neuroscience pod naslovom , , Forgetting as a form of adaptive engram cell plasticity " hipotezu da zaboravljanje i nije tako loša stvar.  Oni sugerišu da se promjene u našoj sposobnosti pristupa speci...

  Zašto nam je srce okrenuto više prema lijevoj strani,   zašto se jetra nalazi baš na desnoj strani? Najmanje jedna od svakih 10.000 osoba rođena je s organima na krivom mjestu, deformiranim ili potpuno nestalim, stanjima koja variraju od benignih do smrtonosnih. Ćelije otkrivene krajem devedesetih, nazvane organizatori(tj. lijevo-desno organizoatori – left-right organizers ili LRO) služe kao svojevrstan saobraćajac koji usmjerava embrionsku tekućinu na određenu stranu i tako se organi fromiraju baš na toj, strani a ne na drugoj. No i ove ćelije su naravno, pod utjecajem gena. Postoje geni koji imaju utjecaja na položaj organa i njihov razvoj. Naučnici su otkrili pet takvih gena, izvjestili su nas krajem decembra u Nature Genetics . Istraživači su se prvo usredotočili na jedan koji se zove CIROP, a kojeg niko prije nije opisao. Projektiranjem ovog gena za stvaranje fluorescentne oznake kada je aktivan, naučnici su utvrdili da se CIROP uključio na nekoliko sati baš kada ...

Kakve veze imaju jabuke i fizika? Ok, puno veze, ako je istinita anegdota o tome kako je Newtona jabuka inspirisala da se bavi gravitacijom. No šta je s crnim rupama i jabukama? Jedna studija istražuje singularnost, fenomen koji vezujemo za crne rupe, nastalu naglom promjenom orijentacije površine jabuke u podnožju njezine peteljke. U članku objavljenom u Nature Physics pod lakonskim naslovom ,, The Cusp of an Apple " grupa naučnika opisuje kako se singularnost razvija dok jabuka raste iz blage izbočine na stabljici cvijeta u potpuno formiran plod. Naučnici iz SAD-u koristili su fiziku singulariteta za proučavanje udubljenja koje se formira oko stabljike jabuke. Na temelju terenskih i laboratorijskih eksperimenata, kao i simulacija, utvrdili su da je kvržica sama sebi slična, što znači da izgleda isto u različitim fazama rasta jabuke. Također su istraživali pojavu višestrukih kvržica, kao što se ponekad može vidjeti u ovom voću. Fizičari su analizirali 100 jabuka iščupanih iz voć...

  Naučnici pokušavaju shvatiti zašto neki ljudi, uprkos tome što su bili izloženi koronavirusu SARS-CoV-2 i   imali zaražene članove domaćinstva, ipak nisu oboljeli, odnosno, nisu imali pozitivan test. Da li se radi o tome da su ovi ljudi dobili neku dobru kombinaciju gena na genetičkoj lutriji, koja je u uslovima COVID-19 postala prednost ili su nekako stekli imunitet na COVID-19? Naučnici kažu i da je moguće da ovi ljudi imaju specifičnu „imunološku memoriju“, a to bi moglo pomoći u stvaranju iduće generacije boljih vakcina koje bolje i preciznije aktiviraju T-limfocite, ćelije koje uništavaju virus i pružaju dugoročniju zaštitu.   U kući sa zaraženima Dosta ljudi, a možda čak i svako od nas, zna neki anegdotalni primjer ovakvih osoba kojima ukućani bili zaraženi, ali uprkos bliskom kontaktu i količini vremena provedenog sa zaraženim, ipak nikada nisu bili pozitivni na testu niti razvili simptome. N.P. iz Sarajeva je imala upravo takvo iskustvo. U martu 2021. go...

Ukoliko sumnjate da ste inficirani   koronavirusom SARS-CoV-2 i imate COVID-19, možete uraditi brzi antigenski test (BAT, na engleskom lateral flow test – LFT, rapid antigen test - RAT) ili PCR test. Međutim, koji je bolji, koji je precizniji? Ljudi se često odlučuju na brze antigenske, jer su jeftiniji i mnogo pristupačniji, pošto se sada mogu nabaviti i u apetokama. U slučaju da im ovaj test bude pozitivan, ljudi idu i na PCR testiranje. Ali, koliko dobro ovi testovi detektuju omikron varijantu?   Kako se razlikuju brzi antigenski test (BAT) i PCR? I brzi antigenski test test i PCR (preciznije, qRT-PCR koji se koristi za RNK viruse) koriste briseve, neki BAT u uputstvu navode da bris treba biti i nosnica i ždrijela, a i kod PCR se u nekim slučajevima uzima ili samo bris iz nosa ili i nos i ždrijelo. Koronavirus ima tendenciju da se povuče iz nosa nešto kasnije u donje dijelove dišnih puteva, pa se, ako je prošlo više dana od pojave simptoma radi se i bris ždrijela. A...

Nazalne vakcine protiv COVID-19 se već neko vrijeme razvijaju, a sada je nova studija korak bliže tome. Naučnici s Yale School of Medicine, SAD, otkrili su da bi nazalne vakcine potencijalno mogla pružiti bolju zaštitu od novih varijanti SARS-Cov-2. U studiji, objavljenoj u Science Immunology   pod naslovom ,, Intranasal priming induces local lung-resident B cell populations that secrete protective mucosal antiviral IgA",  tim je testirao vakcine protiv virusa gripe na miševima, injekcijama i kroz nos. Iako je ovdje bilo riječi o virusu gripe, otkriven je zapravo mehanizam koji pomaže da vakcine za respiratorna oboljenja date intranazalno bolje djeluju.  Nakon što su miševe izložili višestrukim sojevima virusa gripe, primijetili su da su miševi koji su primili nazalnu vakcinu bolje zaštićeni od onih koji su primili injekcije. Zapravo, mukoza respiratornih puteva doprinosi boljoj imunološkoj reakciji. Mukoza je medicinski naziv za membranu koja pokriva šuljine organizma ko...

Grupa naučnika (i naravno, naučnica - to se podrazumijeva) s Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) proveli su epidemiološku metastudiju koja podupire vezu između upotrebe paracetamola (acetaminofena) majke tokom trudnoće i pojave poremećaja deficita/hiperaktivnosti (ADHD) te poremećaje iz spektra autizma (PSA) kod njihove djece.  Ova studija, koja je uključivala više od 70.000 djece u šest evropskih populacijskih grupa, pokazala je da su djeca izložena paracetamolu prije rođenja imala 19% veću vjerovatnost da će razviti simptome poremećaja iz spektra autizma i 21% veću vjerovatnost da će razviti simptome ADHD-a od onih koji nisu bili izloženi. U nekom trenutku tijekom trudnoće, procjenjuje se da 46-56% trudnica u razvijenim zemljama koristi paracetamol, koji se smatra najsigurnijim analgetikom/antipiretikom za trudnice i djecu. Međutim, sve veći dokazi povezuju prenatalnu izloženost paracetamolu sa lošijim kognitivnim performansama, više problema u ponašanju i ...

Gola krtica ili golokrtičasti štakor (naked mole rat, latinski/naučni naziv  Heterocephalus glaber - ne spada u krtice, nego u glodare) nisu bog zna kako lijepe životinje - prije svega, gole su i slijepe. Ali, u sebi kriju dvije velike tajne - jako su otporni na rak i nisu puno sklone bolestima vezanim za starenje.  Zašto nisu sklone tumorima? Postoji više objašnjenja. Ovdje treba naglasiti da se ne radi o nekoj potpunoj i čudesnoj imunosti na tumore, ali prosto je za ova bića rak nešto jako rijetko.  Potencijalni mehanizam koji sprječava rak je gen, p16, koji sprječava diobu stanica. Kod gole krtice postoji i kombinacije p16 i p27  koja predstavlja dvostruku barijeru u kontroli podivljale diobe stanica, koja je oglavni uzrok raka.  Zatim je 2013. pronađena još jedna solucija ovo krtičarskog paradoksa: naučnici su u Nature   izvijestili da se razlog zašto ove životinjice ne obolijevaju od raka (tj. jako rijetko gotovo nikako obolijevaju) to što imaju ...

  Pic de Midi stanica Naučnici s Francuskog nacionalnog istraživačkog instituta CNRS proučavali su uzorke zraka s nadmorske visine od 2877 metara u opservatoriji Pic du Midi u francuskim Pirenejima. U uzorcima su našli mikroplastiku, plastične djeliće malog promjera koji ili se proizvode u takvom obliku ili nastaju raspadanjem plastike pod utjecajem ultravioloetnog zračenja, vlage i vjetra. Riječ je o takozvanoj „čistoj stanici" jer lokalna klima i okoliš na nju imaju tek ograničen utjecaj, tako da je pronalazak mikroplastike   još signifikantniji. Ako je plastika pronađena ovdje, šta se onda tek događa sa drugim dijelovima svijeta? Naučnici su ondje sedmično   testirali 10.000 kubnih metara zraka u razdoblju od juna dok oktobra 2017. i pronašli mikroplastiku u svim uzorcima. Koristeći meteorološke podatke, izračunali su putanju zračnih masa iz svakog uzorka i otkrili da potječu čak iz Sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike. Premda količina mikroplastike pronađena u uzo...

U stočarstvu, mužjaci nisu baš omiljeni - traže se životinje koje daju mlijeko, jaja, potomstvo. Zato se, nažalost mnogo mužjaka ubija.  U poljoprivredi, mliječna industrija zahtijeva ženke, i kao rezultat toga, svake se godine oko 95.000 muške teladi su ubije u UK, 200.000 u Njemačkoj i 500.000 u Australiji. Također, i u nekim studijama se proučavaju jedinke laboratorijskih životinja samo određenog spola. Recimo u studijama raka dojke i jajnika potrebne su ženke. Sada su naučnici pomoću CRISPR tehnologije u mogućnosti da dobiju samo muško ili samo žensko potomstvo.  Naravno naučnici su i prije imali metode da djeluju na spol potomstva, recimo mogu izdvajati spermatozoide prema tome koji spolni hromosom imaju jer se razlikuju u masi (X hromosom je veći). I već je tehnologija CRISPR upotrijebljena da bi se djelovalo na spol potomstva - izraelski naučnici su dobili leglo miševa u kojem su 4 individue od 5 bile ženke. Naučnici s Francis Crick Instuta u Velikoj Britaniji su pove...

Šta donosi 2022. u nauci? Neke stvari u nauci se ne mogu predvidjeti - neki naučni radovi su u ovom trenutku u peer review, i ne znamo kada će izaći i što donose. Ali neke stvari se mogu predvidjeti, jer se planiraju i već sad znamo da će se dogoditi u 2022.  Vakcine protiv COVID-19, bioraznolikost i fizika čestica su zasigurno među temama koje će oblikovati istraživanja sljedeće godine - a 2022. ćemo vidjeti i pravu armadu misija na Mjesec. James Webb će se u potpunosti raskopiti i prve podatke bi nam poslao sredinom godine. NASA će započeti svoj plan vraćanja ljudi na površinu Mjeseca probnim letom svog Artemis orbitera bez posade. A njihov orbiter CAPSTONE provodiće eksperimente u pripremi za Lunar Gateway, prvu svemirsku stanicu koja će kružiti oko Mjeseca.  Indija, Japan i Rusija će poslati landere i orbitere, a Južna Koreja će pokušati svoj prvi lunarni orbiter. Privatne kompanije će nastojati iznijeti NASA instrumente tamo gore, ali i Rashid rover Ujedinjenih Arapskih E...

Danas su virus SARS-CoV-2 i njegove varijante, vakcine i terapije protiv COVID-19 praktično jedina vijest. U sjeni ovoga ostane mnogo drugi stvari. Prisjetimo se samo helikoptera na Marsu i rovera Perseverance te lansiranja svemirskog teleskopa James Webb. Ali to nisu jedini spomena vrijedni događaji u nauci 2021.   Jedan od njih je i Glasgowski klimatski sporazum , potpisan na 26. Konferenciji stranaka Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) u novembru kada je 196 vlada koje su potpisnice konvencije pristale su na smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. u usporedbi s razinama iz 2010. godine. Međutim, naučnici kažu da bi obećanja, ako se u potpunosti provedu, i dalje postavila svijet na put topline za 2.4 °C iznad predindustrijskih razina, a mnogi se pitaju hoće li vlade odgovoriti na izazove koji su pred nama. NASA je uradila nekoliko velikih stvari ove godine: spustili su još jedan rover na Mars, Persevarence, i to u region kratera Jezero, ...