Marš za nauku 2017: Sarajevo

Marš za nauku (March for Science) je počeo kao „Scientists' march on Washington“ inicijativa u januaru 2017. godine, neposredno nakon inauguracije Donalda Trumpa i nakon „Women's March“ u januaru. Marš je prvi put predložen 22. januara u konverzaciji na Redditu, koja je ubrzo dobila oko 1 milion sljedbenika te se prijedlog proširio i na druge društvene mreže. Kap u prepunoj čaši koja je pokrenula ovu ideju bile su najave budžetskih rezova za nauku te ignorantski odnos nove administracije prema nauci i naučnim činjenicama. Naime, u periodu između objave rezultata izbora i inauguracije, Donald Trump se javno sastajao sa ljudima poznatim po antinaučnim stavovima, stavovima koji mogu ugroziti zdravlje i budućnost ne samo američke nacije nego i čitave ljudske populacije. Primjerice, sastao se sa Robertom Kennedyjem, po pitanju vakcina – umjesto da od naučne zajednice traži činjenice o imunizaciji, sastao se sa nekim ko nije ekspert za tu oblast, nego je samoprozvani „antiveks“ aktivist. Također, već tada je postalo očigledno da nova administracija odbija priznati činjenicu da se klimatske promjene dešavaju i da su velikim dijelom uzrokovane antropogenim faktorom, tj. da čovjek ubrzava mnoge negativne posljedice klimatskih promjena. Političke odluke koje se neće zasnivati na naučnom konsenzusu o klimatskim promjenama dovode u opasnost teško postignute dogovore, kao što je to Pariski dogovor, što, kao krajnji rezultat, može imati tragične posljedice po cijelo čovječanstvo. Ove posljedice će prve osjetiti nerazvijene otočke zemlje, poput Maldiva, Sejšela i Haitija. Sam predsjednik Trump je u jednom tweetu iz 2012. godine priču o klimatskim promjenama nazvao „kineskom prevarom“ iako je nekoliko godina prije imao drugačije mišljenje o ovom problemu.

Budžet za 2018. godinu u SAD-u predviđa znatne rezove u Environmental Protection Agency (EPA) koja je do sada osjetila i najveće promjene našavši se na najžeščem udaru nove administracije. Za direktora EPA je imenovan Scott Pruitt, čovjek koji otvoreno govori o tome kako ne priznaje naučne činjenice i dokaze postojanje klimatskih promjena. Međutim, i prije imenovanja Pruitta na čelo EPA, desio se jedan presedan u istoriji agencije: sa „sajta“ se počelo sa uklanjanjem javno dostupne arhive o klimatskim promjenama. Napori velikog broja naučnika i hakera su u toku tih nekoliko dana bili usmjereni na spašavanje arhive i stvaranja tzv. „mirror pages“ preko kojih su se mogle pratiti sve promjene. Uskoro su se na Twitteru pojavili i „rogue“ – otpadnički profili niza naučnih agencija, poput RogueNASA ili altUSEPA kao izraz protesta. Zaokretom u zvaničnoj američkoj politici dovedeni su u pitanje „Clean Water Act“ („Akt o čistoj vodi“),  „Clean Air Act“ („Akt o čistom zraku“),  „National Environmental Policy Act“ („Akt o politici okoliša“) i „Endangered Species Act“(„Akt o ugroženim vrstama“). Nedavno je objavljeno kako će u SAD biti moguće ubiti životinje koje hiberniraju, poput medvjeda, u njihovim brlozima, zajedno sa potomstvom, dok spavaju.  American Association for the Advancement in Science (AAAS), najveća naučna zajednica u SAD, koja ujedino izdaje i renomirani časopis Science, podržala je Marš i pozvala na odbranu digniteta nauke i naučnika.

Međutim, ideja Marša u Washingtonu DC se ubrzo proširila i van mjesta originalnog marša, po cijeloj SAD, da bi na kraju zahvatila i Kanadu, Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland, te dio Azije: marševi će se odžati u Indiji, Butanu, Nepalu, Japanu, Filipinima, Kini i Južnoj Koreji. U marš su uključene gotovo sve evropske zemlje. Ovo su „pridruženi marševi, tj. „spin-offs“ originalnog marša. Marševi se neće održati u Rusiji, zemljama bivšeg SSSR-a, na Bliskom Istoku te u dosta zemalja istočne i jugoistočne Evrope.

U našem regionu, marševi će se održati u Ljubljani, Zagrebu, Sarajevu i Podgorici. U Zagrebu, marš su organizirali Asocijacija studenata sociologije i Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenje. Nažalost, u Sarajevu inicijativa za održanje marša nije došla ni iz institucija, kao što je to bilo u SAD, niti od udruženja, kao u Hrvatskoj, već od pojedinaca (istraživača, naučnika, građana), tj. neformalne grupe građana.  SPUS, Univerzitet Sarajevo, naučna i akademska zajednica – niko nije preuzeo moralnu odgovornost da inicira ovaj događaj kod nas, što dodatno svjedoči o nezavidnom položaju nauke u Bosni i Hercegovini, procesu kontinuiranog ućutkivanja naučnika, ideologizaciji obrazovnih institucija na fonu sveopšte desekularizacije bh. društva. Upravo stoga nam je potreban ovakav marš.

Ideja za organizaciju sarajevskog marša došla je od Bojana Šošića, bh. psihologa sa bogatom internacionalnom karijerom, i Jelene Kalinić, biologa, autora naučnog bloga Quantum of Science, sredinom marta. Marš će, dakle, biti  organizovan ispred neformalne skupine građana.

Ova globalna inicijativa će vjerovatno postati jedan od istorijski signifikantnih marševa i nedopustivo je da naša zemlja ne bude dijelom toga. Marš za nauku u Bosni i Hercegovine se bavi i lokalnim i globalnim problemima prirodnih i društvenih nauka, a usmjeren je i na popularizaciju nauke u našem društvu. Marš treba ukazati na značaj nauke i položaj naučnika u našoj zemlji, značaj finansiranja naučnih istraživanja i podržavanja talentovanih i vrijednih studenata, te na opasnost od pseudonaučnih i antinaučnih stavova po cjelokupno čovječanstvo. Marš je jedna od prvih stepenica borbe za dignitet naučnika i nauke, te za bolje obrazovanje, naročito ono u sferi prirodnih nauka.

Mirna šetnja trotoarom je zakazana za 22.4.2017. na Dan planete Zemlje, u 12h, sa početkom  maršrute ispred Prirodno-matematičkog fakulteta. Predložena ruta je PMF - Vilsonovo šetalište - Zemaljski i Historijski Muzej - Filozofski fakultet-Marindvor (prolaz pored Parlamenta, zaustavljanje ispred SCC).
FB page događaja je: https://www.facebook.com/events/465325957150765/