Troduskvemin: novi lijek za aterosklerozu




Ponekad već poznati lijekovi mogu naći sasvim novu svrhu. Tako je lijek za Altzheimerovu bolest Tideglusib našao primjenu u stomatologiji budućnosti jer podstiče staničnu diobu u pulpi zuba, što rezultira stvaranjem novog dentina. 

Tako novi lijek za tretman nekih oblika kancera i dijabetesa topi masne naslage u krvnim sudovima. Lijek pod nazivom Trodusquemine (MSI-1436) spada u grupu aminosterola i originalno je izolovan iz morskog psa kostela (Squalus acanthias) 2000. godine za Magainin Pharmaceuticals u timu kojeg je predvodio Michale Zasloff. Trenutno je Fazi 1 kliničkih ispitivanja za terapiju raka dojke. 

Struktura troduskvemina


Još kada je otkriven, troduskvemin je pokazao neke zanimljive aktivnosti: smanjivao je apetit kod glodara i mobilizirao naslage masnog tkiva. Ova molekula inhibira enzim iz klase fosfataza, PTP1B, koji se nalazi u amigdalama mozga sisara. PTPB1 u većim količinama inhibira endokanabinoidni signalni put, te na taj način stvara psihičke poteškoće koje se očituju u osjećaju tjeskobe.

Nedavne studije sa Ottawa Hospital Research Institute su pokazale kako terapija troduskveminom kod miševa koji imaju povišen PTPB1 obnavlja endokanabinoidni signalni put i smanjuje anksioznost životinje. U budućnosti, ova molekula bi mogla dati i terapiju za anksioznost.

Međutim, istraživanje sa početka ovog teksta odnosi se na nalaze tima sa Univerziteta u Abeerdenu, koji tvrdi da jedna jedina doza troduskvemina može obrnuti efekte ateroskleroze. Ateroskleroza nastaje usljed nakupljanja masnih naslaga na krvnim sudovima, uzrokujući niz komplikacija kardio-vaskularnog sistema, uključujući i srčane udare. 

Tim profesorice Mirele Delibegović je ovo pokazao u pre-kliničkim istraživanjima na miševima. Također, njen tim je pokazao kako troduskvemin stimulira produkciju proteina AMPK koji smanjuje hroničnu inflamatornu reakciju, prisutnu kod ateroskleroze.



Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više