Testovi genske terapije za distrofiju

Već neko vrijeme se tehnologija CRISPR pokušava iskoristiti za gensku terapiju osoba koje imaju mutaciju za Duchenneovu distrofiju. Uzrok ove nasljedne X-vezane bolesti je mutacija na genu za protein distrofin (Dmd gen), koji povezuju mišićna vlakna u mišićnim stanicama sa ekstracelularnim matriksom. Tj. distrofin učvršćuje mišićna vlakna. Nedostatak distrofina mijenja ravnotežu kalcijuma u mišićima te signalne puteve.

Nakon eksperimenata genske terapije na miševima, tim sa University of Texas Southwestern Medical Center u Dallasu je odlučio gensku terapiju testirati na većim životinjama. U radu objavljenom u časopisu Science pod naslovom "Gene editing restores dystrophin expression in a canine model of Duchenne muscular dystrophy" rađena je terapija CRISPR-om na psima. Nakon isporuke genske terapije u skeletne mišiće, nivoi distrofina su obnovljeni u širokom dijapazonu - od svega 3% pa do čak 90%, što je ovisilo o tipu mišića. U srčanom mišiću procenat obnove ovog proteina je iznosio 92%. Eric Olson, vođa ovog istraživačkog tima je 2015. vodio i tim koji je pokazao efikasnost CRISPR-Cas9 u terapiji distrofije na miševima. 

Razlike u koncentraciji distrofina kod normalnih pasa, pasa netretiranih, sa oboljenjem i tretiranih genskom terapijom, izvor: Science magazine/University of Texas Southwestern Medical Center, Dallas

U radu su korišteni virusni vektori kako bi do mišićnih stanica dopremili terapiju - enzime koji "režu" DNK na odgovarajućim mjestima i tako izrezuju mutiranu verziju gena te ispravnu sekvencu gena za distrofin. 

Testovi na većim životinjama potvrđuju da je koncept genske terapije Duchenneove distrofije moguć.