Enigmatični hominin našao svoje mjesto na filogenetskom stablu

Homo antecessor, rekonstrukcija, source: JAVIER TRUEBA


Enigmatični hominin Homo antecessor pronašao je svoje mjesto u našem porodičnom stablu zahvaljujući proteinima starim 800 000 godina u fosilnim zubima. Naučnici su koristili masenu spektrometriju za analizu uzorka cakline molara koji je pronađen u španskoj pećini Gran Dolina. Zub otkriva da je H. antecessor bio bliski rođak posljednjeg zajedničkog pretka ljudi, neandertalaca i Denisovanaca. 

Fizičke osobine H. antecesora zbunjivale su antropologe dugo vremena, a nisu imali dovoljno podataka da ih povežu s nekim drugim homininama. Imao je velike zube kao i primitivniji pripadnici našeg roda kao što je H. erectus, ali njegov je oblik lica nevjerojatno sličan onome kod modernih ljudi. Neki su tvrdili da je mogao biti posljednji zajednički predak neandertalaca, denisovanaca i H. sapiensa. Drugi tvrde da je zapravo neka podvrsta Homo erectus.


Međutim, ovo nije bio lagan poduhvat. Zlatni standard određivanja filogenetskih odnosa tj. gdje koja vrsta pripada u "porodičnom stablu" jesu DNK testovi iz ostataka. Ali, DNK nije toliko stabilna molekula - ona vremenom degradira i genetička sekvenca postaje nečitljiva. Zato  ne bismo mogli stvoriti dinosaure iz njihove DNK u fosilima. 

U radu, objavljenom u Nature pod naslovom "The Dental Proteome of Homo antecessor", tim genetičara Enrica Cappelinnija s Univerziteta u Kopenhagenu identificirao je sekvence sedam proteina, uključujući i jednu sekvencu specifičnu za Y-hromosom, što znači da ostaci pripadaju muškarcu. Potom su ove sekvence poredili s onima kod neandertalca, denisovaca i modernih ljudi. Ovi proteini su sugerirali da je vrsta bliska zajedničkom pretku spomenuta tri hominina. 

Zapravo, ovo je jedan od rijetkih slučajeva da se određivanje filogenetskih odnosa zasnivalo na analizi proteina, a ne na analizi DNK. 


Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više