Test krvi otkriva 50 vrsta karcinoma

Stanice raka, ilustracija


Testovi krvi koji bi tražili određene markere karcinoma već odavno su stvar koja se pokušava usavršiti, kako bi bii što precizniji i otkrivali što je moguće veći broj malignih promjena. Ovakvi testovi bi bili značajno dijagnostičko sredstvo ako su dovoljno pouzdani i prođu sve potrebne testove i dozvole. Uzimanje krvi pacijenta nije ugodno za pacijente, ali je manje invazivna metoda od uzimanja uzoka za biopsiju te je zaista jako važno razvijati ovakve testove. 

Prije dvije godine smo pisali o jednom takvom testu koji bi mogao otkriti 8 tipova karcinoma, a sada pišemo o testu koji bi mogao detektovati čak 50 vrsta raka i to prije nego što se pojavi simptomi. 

Michael Seiden iz US Oncology Research u Woodlandsu u Teksasu i njegovi kolege analizirali su uzorke krvi 2.185 osoba oboljelih od raka i 2.131 zdravih pojedinaca. Naučnici su "pročešljavali" uzorke kako bi našli dijelove DNK koje su ušli u krvotok usljed ćelijske smrti i ispitivali DNK za promjene koje su indikatori raka. U radu, objavljenom u Annals of Oncology, pokazali su kako je njihov algoritam mogao detektovati čak 50 tipova malignih oboljenja i to sa relativno visokom preciznošću. 

Autori su stvorili algoritam za predviđanje prisutnosti karcinoma na temelju tih markera. Za skupinu od 12 posebno smrtonosnih karcinoma, kao što je rak gušterače, algoritam je mogao otkriti potpise tumora kod 39% ljudi s rakom u ranoj fazi i 92% pojedinaca s uznapredovalim karcinomom. U 93% slučajeva test je mogao predvidjeti i tkivo u kojem je rak nastao.

Rano otkrivanje raka i neivnazivne metode uzimanja uzorka umnogome bi mogle pobljšati ishod terapije.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više