Naučnici otkrili još jedno masovno izumiranje živog svijeta - prije 233 miliona godina

Izvor ilustracije: Phys Org

Naučnici su našli dokaze za još jedno masovno izumiranje živog svijeta,koje se dogodilo usljed jakih vulkanskih erupcija u području zapadne obale današnje Kanade (koja je naravno tada geološki drugačije izgledala od onoga što mi danas znamo) prije oko 233 miliona godina u epohi kasnog trijasa, u geološkoj fazi zvanoj karnijan (carnian).

Masovna izumiranja živog svijeta na našoj planeti su:

-ordovicijsko-silursko (O-S) izumiranje - prije 444 miliona godina.

-kasno devonsko izumiranje - prije 383-359 miliona godina.

-permsko-trijasko (P-Tr) izumiranje - prije 252 miliona godina.

- trijas -jura  (Tr-J) izumiranje- prije 201 miliona godina.

- kreda-paleogen (kreda-tercijar ili K-T) izumiranje - prije 66 miliona godina

-holocensko izumiranje, koje se dešava sada, usljed antropogenih faktora.

Govori se o još jednom izumiraju prije oko 250 miliona godina, a koje se zove capitansko (kapitan) izumiranje jer se desilu u toku capitan geološke faze perma, u drugoj epohi perma koja se naziva guadalup.

Meta-analiza fosilnih ostataka, objavljena u naučnom časopisu Science, pod naslovom "Extinction and dawn ofthe modern world in the Carnian(Late Triassic)" pokazala je redukciju rodova i vrsta, kao i to da je nestalo oko 33% morskih rodova. Ova promjena je dovela do radijacije vrsta: u moru do povećanja brojnosti i taksonomske diversifikacije skleraktinskih korala, koji grade grebene te još nekih vrsta, što je dovelo do promjena hemije oceana. Na kopnu, počinje diverzifikacija konifera, insekata i dinosaura. Ovo izumiranje je dovelo do velikog razvoja dinosaura. 

Novotkriveni događaj izumiranja života na Zemlji se zove karnijska pluvijalna epizoda (carnial pluvial episode).

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više