Otkriven još jedan protein koji omogućava infektivnost SARS-CoV-2: neuropilin-1

S protein (crveno) se spaja s ACE2 receptorom (plavo) preko neuropilina-1 (zeleno) 



Virus SARS-CoV-2 ima još jedan mehanizam da uđe u naše stanice, što povećava njegovu infektivnost i razorno dejstvo. 

Još na početku pandemije, receptor na našim stanicama zvani ACE2, što je skraćenica za angiotenzin-konvertirajući enzim 2 je označen kao receptor na koji se veže S-protein SARS-CoV-2 i određenim mehanizmom ulazi u stanice. Sada smo otkrili još jednu Ahilovu petu naših stanica. 

Neobično je da se SARS-CoV-2, za razliku od drugih koronavirusa (podsjetimo - ima ih još 6 humanih i još mnogo životinjskih) širi ovako brzo te da oštećuje i druge organe osim respiratornog sistema, Jasno je da su ACE2 receptori, premda najzastupljeniji na epitelu respiratornih organa, prisutni i na drugim stanicama, ali naučnike je kopkalo "ima li još nešto" što bi omogućilo ovakvu efikasnost novog virusa.

U radu objavljenom 20. oktobra 2020. u Science pod naslovom "Neuropilin-1 facilitates SARS-CoV-2 cell entry and infectivity", grupa naučnika s Univerziteta Bristol je pokazala kako još jedan naš protein "pomaže" virusu SARS-CoV-2. 

U ovoj studiji, tim naučnika je koristio  više pristupa kako bi otkrili da SARS-CoV-2 prepoznaje protein nazvan neuropilin-1 na površini ljudskih stanica kako bi se olakšala virusna infekcija. Kod  genetičke sekvence Spike (S) proteina virusa, naučnici su našli jedan dio koji oponaša sekvencu proteina neuropilina-1, pa su se naučnici zapitali da li se možda S protein može spojiti i sa neuropilinom-1.

Ispostavilo se da može i da ovo u kulturama stanica ubrzava invaziju virusa. Stanice koje se nalaze u nosnoj šupljini obiluju neuropilinom-1, a to je "strateški" važna pozicija za virus, pošto upravo preko nosne šupljine najviše i ulazi u organizam. Kao da neuropilin-1 "vodi" virus do brave - ACE2 proteina. 

Blokirajući neuropilin-1 odgovarajućim antitijelima, naučnici su uspjeli reducirati infekciju na staničnim kulturama. To bi možda značilo da imamo i novi cilj za terapije COVID-19.




Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Ne, ivermektin nije lijek za COVID-19 nego čista dezinformacija

Slika
Konstantno neko negdje napiše kako "postoji lijek za koronu" (šta god da je ta korona, znamo da se bolest zove COVID- 19), ali da se taj lijek krije. U posljednjih nekoliko mjeseci imali smo hidroksihlorokin, azitromicin/Sumamed (koji se pokazao neefikasnim prema studiji u Lancetu ), pa niz lijekova koji su obećavali (Remdesivir i dr.), pa nisu ispunili nade, a nova čarobna riječ i lijek je postao  - ivermektin. NE, IVERMEKTIN NIJE LIJEK ZA COVID- 19 I NE POSTOJE KLINIČKE, DVOSTRUKO SLIJEPE RANDOMIZIRANE STUDIJE NA VELIKOM UZORKU KOJE DOKAZUJU DA JE IVERMEKTIN LIJEK ZA OVU BOLEST. Odakle onda ove tvrdnje? Ivermektin je antiparazitik koji se kod nas uglavnom koristi za tretman određenih parazitarnih bolesti u veterinarskoj praksi. U BiH i Srbiji nije odobren za upotrebu na ljudima, ali, koliko vidim, hrvatski Halmed ga odobrava i za ljude, ali samo i jedino u vrlo rijetkim okolnostima i to topikalno (na kožu, recimo kod teških slučajeva vašljivosti). Ivermektin se može koristi...
Pročitajte više

Ne, oleander nije lijek ni za šta. Opasan je

Slika
Kada neko u Dalmaciji kaže da bi nekom rado skuhao "čaj od oleandra", to nije nimalo dobro. Cijela biljka oleander je otrovna. Većina nas to zna, jer su nas na moru upozoravali da ne diramo prekrasne grmove oleandera, naročito da ih ne pokušamo jesti.  Nedavno su se javile neke neutemeljene tvrdnje da oleandrin, jedan od glikozida sadržanih u ovoj biljci može biti lijek za kovid. Potrebno je upozoriti kako su ovakve tvrdnje, još bez naučnih studija, izuzetno opasne. Nadajmo se da nikome ipak neće pasti na pamet da uzima oleandrin li čaj od oleandera. Tvrdnje dolaze od vlasnike kompanije za prodaju jastuka, My Pillow, Mikea Lindella i još nekih. Nedavno je publikovan rad koji još nije pregledan, na kulturama in vitro gdje  se ustanovila inhibicija virusa, ali naglasak je na - "in vitro" i "nije pregledan rad" - tek u u preprintu . U radu su učestvovali naučnici iz kompanije Phoenix Biotechnology , Univerziteta Teksas - medicinski odjel u Galvestonu i Unive...
Pročitajte više