Quantum of Science

U ovom tekstu analiziramo tri samo naizgled nepovezana pitanja u U-Report anketi naučne pismenosti. To su četvrto, peto i šesto pitanje: 1. Geni majke određuju spol bebe 2. Antibiotici ubijaju i bakerije i viruse 3. Neki virusi mogu izazvati rak Ponuđeni odgovori su  DA/NE/NE ZNAM. Dakle, ova pitanja se tiču naučne pismenosti o zdravlju, reproduktivnom zdravlju i ljudskoj reprodukciji uopšte.  Svi bi trebali znati kako majke nemaju nikakvog udjela u određevanju spola djeteta. Jajne stanice imaju samo X hromosom, dok spermatozoidi nose ili X ili Y hromosom. Ako se spoji spermatozoid koji nosi X hromosom sa jajnom stanicom, onda će sretni mama i tata dobiti djevojčicu, a ako se sa jajnom stanicom spoji spermatozoid koji nosi Y hromosom, onda će biti dječak. Kraj priče. Simple as that, ukoliko na stranu stavimo problematiku trisomija, što ćemo ovaj put uraditi.  Pa ipak, ukupno 15% ispitanika odgovara kako geni majke određuju spol bebe.  U ...

Izvor: Pixabay/Sasint Grupa švicarskih istraživača, pod vodstvom Univerzitetskih bolnica u Ženevi ( University Hospitals of Geneva -  HUG), Univerziteta u Ženevi (UNIGE) i Univerzitetske bolnice u Zürichu, pokazuje da više od 50% pacijenata koji su primili transplantaciju organa može razviti ozbiljne infekcije - bakterijskog porijekla u 60% slučajeva -unutar prve godine nakon transplantacije. Iako je trenutno u Švicarskoj broj multirezistentnih bakterijskih infekcija za sada malen, trend je vrlo alarmantan s obzirom na progresiju rezistencije na antibiotike u cijelom svijetu. Gotovo 3000 ljudi bilo je uključeno u ovu studiju, koja je trajala od 2008. do 2014. godine, tj. uključila je gotovo sve pacijente na transplantaciji u Švicarskoj, kao dio Studije švicarske kohorte za transplantaciju ( Swiss Transplant Cohort Study - STCS).  Studija je pokazala znatan napredak u profilaksi infekcija citomegalovirusom, toksoplazmom i pneumocistisom, koje su postale ri...

Sljedeća pitanja u U-Report anketi koju je Društvo "Nauka i svijet" provelo preko ove platforme UNICEF-a, bila su vezana za evoluciju: "Zemlja je stara svega nekoliko hiljada godina - DA/NE/NE ZNAM" i "Ljudi su nastali od čimpanzi-DA/NE/NE ZNAM.  10% ispitanika je odgovorilo kako je Zemlja stara svega nekoliko hiljada godina, a čak 20% vjeruje kako su ljudi nastali od čimpanzi. Ovo su nedopustivo visoki procenti.  Na prvo pitanje, o starosti Zemlje, ispitanice su davale veći broj netačnih odgovora (11% u odnosu na 9% ispitanika), a dečki su bili bolji i u drugom pitanju - netačno ih je odgovorilo 19%, u odnosu na 21% žena/djevojaka/djevojčica.  Najveći procenat netačnih odgovora, tj. mišljenja kako je Zemlja stara svega nekoliko hiljada godina i da su ljudi nastali od čimpanzi imamo u populaciji osnovaca (0-14 godina). Vjerujući kako U-Report anketu prihvataju ispuniti malo stariji osnovci, oni koji su već nešto čuli o evoluciji čovjeka i Su...

Iduće pitanje u anketi naučne pismenosti U-Report bilo je " Elektroni su manji od atoma" i ponuđeni odgovori Da/Ne/Ne znam. Da vidimo šta se dogodilo. Samo 65% ispitanika je bilo sigurno kako su elektroni manji od atoma, dok je 35% odgovorilio ili sa "Ne" ili sa "Ne znam". Prema spolnoj strukturi, 64% ispitanika je odgovorilo da su elektroni zaista manji od atoma, i 66% ispitanica, pa su cure bile neznatno bolje.  Međutim, prije nego što se obrušimo na kritiku, hajmo pogledati dobnu strukturu ispitanika vezano za ovo pitanje i procente tačnih odgovora u različitim dobnim kategorijama. Dakle, najmanje tačnih odgovora smo imali kod osnovnoškolaca, njih 47% je odgovorilo da su elektroni manji od atoma. U grupi srednjoškolaca, 15-19 godina, situacija se poboljšava, i njh 66% je odgovorilo kako su elektroni manji od atoma, kao i u grupi 20-24 godine. U grupi 25-30 godina njih 67% zna da su elektroni manji od atoma, a 31-34 taj procena...

U saradnji sa UNICEF  BiH, Društvo "Nauka i svijet", tj. blog Quantum of Science, preko platforme U-Report  je provelo anketu naučne pismenosti. Ova anketa je zapravo ponešto skraćena anketa koju smo proveli u sklopu projekta Dijalog za budućnost "Nauka/znanost - zajednički jezik planete" u 26 opština u BiH. Sama anketa u sklopu Dijalog za budućnost je već dala određene uvide i predvidjela rezultata tada još neobjavljenog PISA 2018 testiranja, gdje se BiH našla na 62. mjestu u zadnjoj trećini od 79 zemalja kojese učestvoale u testiranju. Rezultati ove prve ankete su  suženi na populaciju srednjoškolaca, koji su bili ciljna skupina projekta, dok su rezultati ankete U-report zahvatili nešto veću i širu populaciju te u ovom i nekoliko idućih postova analiziramo rezultate ankete. Odnosno - gdje smo sa naučnom (ne)pismenošću i šta ovi procenti netačnih i "ne znam" odgovora znače za bh. društvo. Ukupno je anketirano 3366 ispitanika, i od tog broja j...

Izvor: Youtube Regulatorne T- stanice su veoma važne u stišavanju prejakog imunog odgovora koji dovodi do autoimunih bolesti. One imaju ekspresiju Foxp3 transkripcionog faktora pomoću kojeg vrše imunomodulaciju. Ovaj protein zapravo snižava jačinu imunološkog odgovora.  Naučnicima je pošlo za rukom da antigen-specifične efektorne T-stanice "preobrate" u ove T-regulatorne stanice, što bi moglo biti mehanizam modulacije i pri autoimunim oboljenjima i možda se koristiti u terapiji ovakvih bolesti. Regulatorne T-stanice u osnovi supresiraju imuni odgovor i održavaju toleranciju prema antigenima porijeklom od vlastitog organizma. Održavaju homeostazu imunog sistema. One su na neki način "dobar policajac" i cijeloj priči oko regulacije imunog odgovora - potrebni su nam i "loši" i "dobri" policajci kako bi sistem radio kako treba.  Tim japanskih naučnika, predvođen Masahiko Akamatsu uspio je identificirati supstancu, u radu označe...

Bez obzira na to da li za Novu godinu ima ili nema snijega, jedna konstanta oko ovog praznika je veoma bitna - jelka. Međutim, „jelka“ nije ono što mislite da jeste: to je tek skupna imenica kojom označavamo nekoliko vrsta četinara. Većina ljudi zapravo i ne razlikuje to drveće, ali koje god drvo bilo u pitanju, zajedničko im je specifičan smolast i svjež miris. Bor, jela i smrča su drveće koje obično kitimo za ovaj praznik. Između tri spomenuta drveta postoje veoma bitne razlike, ali laici uporno i bez imalo truda da nauče te razlike, sve označavaju jednim imenom. Zapravo, čak ni sam bor nije jedna vrsta, nego samo naziv za nekoliko vrsta iz roda borovi - Pinus . Sve ove biljke spadaju u porodicu borova, Pinaceae , ali se u mnogo čemu razlikuju. Recimo, jela je naziv za rod biljaka koji obuhvata oko 40 vrsta, a čiji je tipični predstavnik Abies alba . Ovo drvo ima piramidalni oblik, pljosnate iglice, koje imaju malo udubljenje na vrhu i šišarke koje su okrenute prema ...

Početak godine je obilježen trijumfom Kine: Kinezi su na „tamnu stranu Mjeseca“ uspjeli spustiti robotizovanu sondu Chang'e 4 i mjesečev rover Yutu   i to se dogodilo 3. januara 2019. Ova strana ima mnogo više kratera i teren je neprohodniji tako da su prethodne misije izbjegavale slijetanja na nju. Kineska svemirska agencija se odlučila na slijetanje baš tu, kako bi uradili nešto što do sada nije bilo učinjeno i pokazali su u stanju da ne kopiraju NASA i Evropsku svemirsku agenciju-ESA.   To bi trebala biti poruka svijetu kako su kineski svemirski programi sazreli i kako Kina postaje velika ekonomska,   naučna i svemirska sila. U februaru je objavljen rad u kojem naučnici objašnjavaju kako su stvorili „ hachimoji DNK “, odnosno „osmoslovnu“ dezoksiribonukleinsku kiselinu, koja pored 4 postojeća „slova“ – baza adenin, timin, gvanin i citozin, sadrži još 4 nove baze. U martu je objavljeno kako je zabilježen još jedan slučaj pacijenta u stabilnoj remisiji HIV...

Poznata je činjenica kako Sahara nekada nije bila pustinja i kako je bila zelena. Međutim, nismo znali kada je ozelenjena, koliko se prostirao zeleni pojas Sahare i koliko je dugo trajao ovaj period tzv. "afrički humidni period". Sada znamo nešto više.  Prije nekoliko hiljada godina na sjeveru Afrike je bilo dovoljno kiše da su na području Sahare bila jezera umjesto pustinje. Ljudi su lovili krupne životinje po zelenom krajoliku i crtali prizore iz svojih života na zidovima pećine. Sada su stalagmiti iz jedne marokanske spilje otkrili kako je zapravo Sahara izlgledala ne tako davno, u geološkim terminima.  Zelenilo Sahare je doseglo vrhunac prije 9000–6000 godina. Međutim, do sada nismo znali koliko se sjeverno protezala zelena Sahara, ni koliko je dugo trajala na njezinom sjevernom rubu. Sada imamo bolju predstavu kako je ono što je sad pustinja izgledalo nekad. Hai Cheng sa Xian Jiaotong univerziteta u Kini i njegov tim su proučavali tri stalagmita iz spilj...

Kako podstaći interesovanje za nauku ili samo za neku naučnu oblast, u digitalnom dobu? Odgovor je vrlo jednostavan – pomoću digitalnih tehnologija. Međutim, ovakav način približavanja nauke ljudima nije uvijek lak. U Švicarskoj, grupa naučnika sa Švicarskog instituta za bioinformatiku (Suisse Institute of Bioinformatics, Lausanne) je za obilježavanje 20 godina postojanja ove institucije, pored svega što rade, imala vremena i da smisle igricu – aplikaciju za mobilne uređaje preko koje korisnici mogu učiti više o svojim genima. Igrica se zove GenomeJumper , a dostupna je i na Google Play  i na Apple store .   Genetika i biotehnologija možda nisu prve stvari koje ćemo povezati sa igranjem igrica, ali za naučnike je dešifriranje sekvence nekog gena, proučavanje strukture nasljednog materijala i utjecanja njegovih produkata na nas upravo igra. Naučnici moraju odrediti mjesto nekog gena u genomu, na kojem se hromosomu i na kojem dijelu hromosona nalazi te odrediti se...

Izvor: Pixabay Vlakna, vlakna, vlakna...koliko ste puta čuli da trebate jesti hranu bogatu vlaknima? I to je baš istina - vlakna su veoma korisna našoj crijevnog flori, odnosno "dobrim" bakterijama. Još jedna rad, objavljen u Cell Host Microbe krajem 2019. pokazao je kako je hrana bogata vlaknima od presudne važnosti za dobar balans crijevne flore.  Kerwyn Casey Huang sa  Stanforda i njegov  tim proučavali su crijevne bakterije na miševima čija su crijeva bila naseljena mikrobovima od ljudskog donora. Pet dana je tim liječio 'humanizirane' miševe uobičajenim antibioticima, poput streptomicina i ciprofloksacina, što je, očekivano, uzrokovalo poremećaj crijevne flore.  Gustoća crijevnih mikroba pala je do 100.000x u roku od pola dana kod onih miševa kojima su davani antibiotici. Određene vrste mikroba su se počele oporavljati otprilike treći dan nakon "terapije" antibioticima, ali oporavak je bio sporiji kod miševa koji su bili na ishrani ...

vezivno tkivo tetive Ahilova tetiva je tetiva koja spaja dva mišića - gastrocnemius i soleus sa donje stranje potkoljenice. i izgleda da ona, kao i neka druga  meka tkiva može proizvesti električni napon kada ih se izloži nekom stresu, recimo, kada ih se stisne. Ovo bi otkriće moglo pomoći dijagnosticiranju nekih medicinskih problema. Naime, dugo se zna da kristali, neki poluprovodnici te suha i čvrsta biološka tkiva poput kostiju pokazuju piezoelektrični efekat. Ovaj termin označava sposobnost stvaranja električne energije kada je objekat izložen mehaničkom stresu. Otkrili su ga braća Jacques i Pierre Curie 1880.  Međutim, nismo do sada znali da i meka tkiva mogu pokazivati ovaj fenomen.  Kenji Ikushima i njegove kolege s Tokijskog univerziteta za poljoprivredu i tehnologiju testirali su efekat na uzorcima zidova aorte i srčanih zalistaka svinja i ahilovih tetiva krava. Istraživači su inducirali mehanički stres u tkivima pomoću fokusiranih impulsa ultr...