Po prvi put sekvencioniran genom jednog drevnog afričkog Homo sapiensa

Ari, Image credit: Eyal Bartov/Alamy

U udžbenicima istorije piše kako je moderni čovjek nastao na tlu Afrike, u području današnje Etiopije te da su se ti ljudi, ti prvi Homo sapiensi, selili iz Afrike prema sjeveru.

Ovo tačno. Međutim, sekvencioniranje genoma jednog skeleta muškarca koji je pronađen u pećini Mota (Mota Cave) piše ponešto drugačiju istoriju Afričko-Evroazijskih seoba naroda u doba neolita. 

Homo sapiens je nastao prije 200 000 godina negdje na području "roga Afrike" (Etiopija, Eritreja, Djibuti i Somalija). Zatim su, prije nekih  70 000 godina krenule seobe iz Afrike na područje Euroazije. Međutim, prije nekih nekih 3 000 godina (dakle, haman jučer u termini antropologije iistorije) jedna grupa farmera sa Bliskog istoka se vratila u Afriku, naselivši ono pra-područje "afričkog roga".

Gorski pojas na jugozapadu Etiopije je sve do 2011. krio jedno zanimljivo antropološko otkriće - u pećini Mota, dugačkoj 14 m, u blizine jedne rječice, pronađen je skelet odraslog muškarca koji je bio tu zakopan u ležećem polažaju, sa rukama sklopljenim ispod brade. Radiokarbonsko datiranje je sugeriralo kako je ovaj čovjek preminuo prije 4500 godina.

lokalitet Mota pećina u Etiopiji, gjde su pronađene kosti drevnog Afrikanca, Photo: Kathryn i John Arthur

Zašto je važan ovaj nalaz?

Naučnici su analizirali skelete neadertalaca, denisovana i Homo sapiensa pronađenih u Evropi i Aziji te skelete Paleoindijanaca Novog svijeta, ali Afrika kao da je ispala iz ove "igre" sekvencioniranja i sklapanja slagalice. Ne namjerno - DNK je složena i fragilna, nestabilna molekula, a temperature, utjecaj UV zračenja i vlaga nisu baš blagonakloni prema DNK. Ipak, uslovi u spomenutoj pećini - niže i konstantne temperature te manje svjetla i aridna klima omogućili su da se DNK ovog nomada dobro očuva te su naučnici uspjeli naći dovoljno intaktne (neoštećene) DNK kako bi sekvencionirali genom ovog pračovjeka ne jednom, nego čak 12 puta. Ovo je prvi put da je sekvencioniran genom nekog drevnog Afrikanca. Rad je objavljen u časopisu Science 9.oktobra 2015. 

Utvrđeno je da je ovaj čovjek umro prije 4 500 godina, što znači da je ovo skelet čovjeka koji je živio prije nego što se odigrala seoba iz Bliskog istoka nazad u Afriku, što opet znači da je genom ovog čovjeka još konzervativniji. Mota, kako su naučnici nazvali ovog čovjeka, nije imao niti jednu genetičku varijaciju za svijetle oči ili svijetlu kožu koja se pojavlila u populacijama koje su napustile Afriku. Niti je imao varijaciju koja bi mu omogućila da pije mlijeko kao odrastao - nije imao enzim za probavljanje mlijeka (tačnije, laktoze).

Kada su naučnici poredili gen Mote sa genima savremenih ljudi, najbliže podudaranje su našli sa plemenom etiopskih gorštaka zvanim Ari.

Ari nešto DNK dijele sa Mota čovjekom i njegovim sunarodnicima, a nešto sa "dođošima", "povratnicima" sa Bliskog istoka. Jednom kada su naučnici mogli odvojiti šta je kod današnjih Arija od Mota čovjeka, a šta od "dođoša", onda su mogli jasnije sagledati evroazijska DNK i pokušati naći srodnu DNK u nekoliko evropskih populacija.

Rezultati koje su dobili poređenjem bili su interesantni, mada ne neočekivani - jedno podudaranje sa evrozijskim precima koji su se vratili u Afriku nađeno je kod današnjih stanovnika Sardinije, za koje je još ranije smatrano kako su najbliži živi rođaci prvih farmera, dok je drugo podudaranje nađeno sa ljudima koji su pripadali neolitskoj kulturi Linearbandkeramik, a koji su naseljavali dolinu Dunava i nešto sjevernije, do Holandije.

Afričke populacije koje su naseljavaju jug i zapad kontinenta imaju oko 5% genoma naslijeđenog od povratnika iz Evroazije, dok one koje naseljavaju "rog" imaju oko 25%. Primijetite da ja u ovom tekstu konstantno govorim o populacijama, a ne o nacijama i da niti jednom ne referiram kako je neka nacija  ovog ili onog porijekla s obzirom na genom.

Populacije su se višestruko miješale, ljudi su se selili, pa vraćali, bježali, svako svojim putem "za vlašću zlatom il' za hljebom" i nauka je tu da rekonstruiše ove fantastične priče.