Postovi

Zašto je NASA poslala lignje u svemir

Slika
NASA je 3. juna 2021. preko SpaceX rakete u programu opskrbe Internacionalne svemiske stanice (ISS) poslala 128 bebi-lignji vrste  Euprymna scolopes   dužine svega nekoliko milimetara. Ove lignje su malo neobične – one imaju mikrobiom sastavljen iz bakterija  Vibrio fischeri,  koji imaju svojstvo bioluminiscencije. Drugim riječima, zahvaljujući ovim bakterijama, ove lignje svijetle u mraku. Radi se o eksperimentu UMAMI ( Understanding of Microgravity on Animal-Microbe Interactions) , čiji je cilj pručavanje dobrih bakterija u svemiru. Neki životni procesi su nemogući bez korisnih bakterija koje žive u simbiozi s nama, ali i drugim živim bićima, čineći jednu posebnu eko-medicinsku nišu, koju zovemo mikrobiom.  U ljudskom organizmu se nalaze i različiti korisni mikroorganizmi koji na različite načine doprinose opštem zdravlju. Neke to čine tako što su kompetitivne štetnim bakterijama, neke sintetišu nama korisne tvari (poput vitamina K), a neke imaju kompleksan...

Pamuk u svemiru: projekt TICTOC

Slika
Pamuk  koristimo u raznim proizvodima, od odjeće do posteljine i filtara za kafu, tufera za skianje šminke  i vate, štapića za uši (koje inače ne biste trebali koristiti), međutim, njegova proizvodnja uključuje značajnu upotrebu vode i intenzivnu upotrebu poljoprivrednih hemikalija.  I to je razlog da pamuk ide u svemir. Biljke pamuka koje su modificirane tako da imaju visoku ekspresiju određenog gena, pokazuju povećanu otpornost na stresore, poput suše, i daju 20% više pamučnih vlakana od biljaka bez te karakteristike u određenim stresnim uvjetima. Ova otpornost na stres je povezana s poboljšanim i razgranatijim korijenovim sistemom koji može uvući više vode i hranjivih sastojaka.  Ciljanje poboljšanog pamuka uzgojem u orbiti (eng.  Targeting Improved Cotton Through On-orbit Cultivation -  TICTOC , što mislite što mi je ovo zapalo za oči) proučava kako struktura korijenskog sistema pamuka utječe na elastičnost biljaka, efikasnost upotrebe vode i sekvestrac...

Najdetaljnija mapa (jednog dijela) Svemira uključuje i tamnu materiju

Slika
I straživanje južnog neba rekonstruiralo je kako se masa širi prostorom i vremenom u najvećoj studiji te vrste. Kozmolozi iz Dark Energy Survey (DES) su promatrali nebo između 2013. i 2019. godine pomoću kamere od 570 megapiksela na teleskopu Víctor M. Blanco na Međuameričkoj opservatoriji Cerro Tololo u Čileu.  Istaživanje je uključlo oko 1/4 neba južne hemisfere i uključio oko 300 miliona galaksija. Rezultirajuća 3D kozmička karta pruža zapis istorije Svemira. Prateći kako se galaksije šire s vremenom, naučnici mogu izmjeriti sile u toj igri. To uključuje gravitacijsko privlačenje tamne materije - nevidljive stvari koja čini nekih 80% mase Svemira - i tamnu energiju, misterioznu silu koja, čini se, tjera Svemir da ubrza njegovo širenje. Ova mapa  3D je istovremeno i svjedočenje istorije Svemira. Prateći kako se galaksije šire s vremenom, kozmolozi mogu neizravno izmjeriti sile koje djeluju. To uključuje i gravitacijsko privlačenje tamne matterije, nevidljive materije koja či...

Da li morska trava u Atlantiku može umanjiti efekat klimatskih promjena?

Slika
U tropskom dijelu Atlantskog oceana, u Sargaškom moru, postoji jedna neobična biološka pojava - veliki, praktično neprekidan tepih  od morske trave zvane Sargassum .    Da, Sargaško more je dobilo ime prema ovim algama iz reda smeđih algi. Radi se o višestaničnim  makroalgama-talofitama iz reda Fucales, porodica Sargassaceae , klasa  Phaeophyceae . Izvor:UNEP Postojanje velikih količina ove trave u tom diejlu ocena opisao je još u 15. vijeku i Kristofer Kolumbo. Međutim, ovaj "prekrivač" je bio limitiran i diskontinuiran, dok je 2011. primijećeno kako je područje prekriveno sa Sargassum postalo veće i gušće. 2015. u časopisu Science , naučnici s  University of South Florida College of Marine Science    objavili su kako su, oslanjajući se na satelitske snimke NASA, otkrili najveći pojas u kojem je ova morska trava stvorila neprekidno područje. Ovo područje se sada naziva Veliki atlantski sargaški pojas (G reat Atlantic  Sargassum   belt -...

Mikrobi iz usta neandertalaca otkrivaju šta su oni jeli - ugljikohidrate

Slika
Paleodijeta je još jedan mit: čak su i neandertalci jeli škrob. Prehrana, genetika i navike, kao što su pranje zuba i čišćenje mogu oblikovati mikrobiom usta. No, pitamo se koliko ishrana bogata mesom i koliko ona bogata žitaricama mijenja mikrobiom usta.  Kako bi istražio istoriju oralnog mikrobioma kod ljudi, James Fellows Yates s Instituta za nauku o istoriji čovječanstva Max Planck iz Jene u Njemačkoj i njegove kolege sekvencirali su genom mikroba izvađenih iz zuba primata i hominida, i to linija koje su se odvojile prije 40 miliona godina. Tim je pronašao deset vrsta bakterija koje su iste kod modernih ljudi, neandertalaca, majmuna i čovjekolikih majmuna (čimpanze i gorile), ukazujući na zajedničko porijeklo. Ali, neandertalci i moderni ljudi su imali i bakterije koje drugi nisu, uključujući skupinu bakterija Streptococcus , koje često pomažu u probavi škroba. Geni koji omogućuju bakterijama Streptococcus da pretvore škrob u energetski bogate šećere bili su mnogo obilniji u mo...

Propusti COVID-19 imunizacije i registracije: teško jeste, ali se može poboljšati

Slika
Ovdje ću izdvojiti par zapažanja oko propusta s imunizacijom protiv COVID-19   ponajviše u Kantonu Sarajevu jer za to imam najviše informacija. Pišite mi u komentarima šta se događa u Republici Srpskoj, Brčko distriktu, ostalim kantonima, u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.  Da se razumijemo - oni koji su dobili poziv za određeni datum i vrijeme na Zetri, sportskoj dvorani gdje se radi imunizacija u Kantonu Sarajevo - nemaju probleme i sve ide kako treba i ljekari i drugo medicinsko osoblje su jako ljubazni i ima mnogo riječi hvale. Međutim, iza vrata ostaju ljudi koji pripadaju prioritetnim grupama - stariji od 70 godina, ljudi uz kolicima i s komorbiditetima. Puštaju se mimo poziva preko apliakcije onkološki bolesnici i dijalizni pacijenti, što je mnogo dobro, ali niz zaista starih ljudi ostaje bez vakcine i ne znaju kada će doći na red. Ispred punkta je gužva, jer su ljudi u medijima pročitali ili čuli od nekoga da se mogu vakcinisati i bez poziva za taj dan. Dakle, segment ...

Naučnici, inspirisani melaninom, stvorili mikročestice pigmenata

Slika
Hemičari pokušavaju dobiti nove pigmente, bazirajući se na melaninu. Melanin je pigment koji daje boji našoj kosi, očima i koži i ogovoran je i za boju krzna i perjate ljeski kod mnogih životinja. Smeđe, crne i zelene oči su rezultat različite koncentracije melanina u šarenici.  Najrasprostranjeniji oblik melanina je crni ili smeđi (eumelanin), postoji i crvena varijanta (feomelanin), a sintetizira se iz  aminokiseline tirozina. Svojstva ovih struktura diktiraju kovalentne i nekovalentne interakcije na načine koje naučnici ne razumiju u potpunosti.  Da bi sintetizirali slične pigmente koji nadmašuju melanin, Ayala Lampel s Univerziteta Tel Aviv u Izraelu, Rein Ulijn s Univerziteta City u New Yorku i njihove kolege započeli su s jednim peptidom - kratkim nizom aminokiselina - koji sadrži tirozin, lizin i fenilalanin. Naučnici su prilagodili pH peptida kako bi potaknuli njegovu organizaciju u sitna vlakna. Zatim su istraživači dodali enzim kako bi olakšali istu ključnu hemi...

Precizno mjerenja vremena povećava entropiju sistema

Slika
Eksperiment otkriva da se tačnost sata povećava kako raste količina topline koju odaje. Ili, hajde da to ovako sročimo: što preciznije mjerimo vrijeme, to je entropija veća.  Kao i svi strojevi, i satovi troše energiju i proizvode toplinu. Kvantni satovi, koji obično mjere vrijeme brojeći vibracije pojedinih atoma, imaju tačnost koja ovisi o tome koliko topline emitiraju. Ali da li ovo važi i za obične satove?  Kako bi se pozabavili tim pitanjem, Natalia Ares s Univerziteta Oxford i njene kolege napravili su su jednostavan sat koji se sastoji od ultratanke membrane od silicijum nitrida debljine 50 nm integrisane u elektronički sklop. Sat su napajali jednostavno zagrijavajući membranu, čineći je da vibrira. Svaka oscilacija membrane predstavljala je po jedan otkucaj.  Naučnici su zatim pratili energiju koja je ulazila i izlazila iz sata, mijenjajući radne uslove. Otkrili su da je tačnost uređaja izravno proporcionalna količini topline koju je oslobodio. V eća preciznost sa...

Raščivijavanje jedne šarlatanske reklame: detoks hlorela

Slika
Našla sam reklamu za neki tandara-mandara preparat dodatak hrani s algom Chlorella (klorela, hlorela) i mislim da je savršen primjer toga kako se narodu putem društvenih mreža u reklamama nude nemogući proizodi čija takozvana vrijednost veze s pameću nema i raščivijam jezik takvih oglasa i metode kojima se služe.  Radi se o reklami brenda Kana-Healthy Market koji možete naći ovdje .  Objavu su počeli sa zelenim srcem, što bi trebalo evocirati da se radi o dobrom proizvodu koji misli na vas, brendu koji vas voli i koji želi da budete zelenozdravi. Inače, čim vidite postove i reklame gdje ima puno srdaca, emojija ii tako toga, znate da se radi o intelektualnom kiču i jeftinoći uma. Srca su posebno opasna i razni emojiji koji su ljuti, otpuhuju ili su jako sretni.  Pa kažu iz Kane ovako:  1." Klorofil je istovjetan ljudskoj krvi, osim središnjeg elementa - u krvi je to željezo, a u klorofilu magnezij. Stoga je klorela jednostavno savršena za naše zdravlje. " Ne, hlorofi...

Voyager 1 sonda otkrile "šumove" u međuzvjezdanoj plazmi: melodije svemira

Slika
Klasični naučno-fantastični horor film "Alien" iz 1979. godine reklamiran je sa sloganom "U svemiru vas nitko ne može čuti kako vrištite". Ništa nije govorilo o mrmorenju. NASA-ina svemirska letjelica Voyager 1 otkrila je trajne valove u međuzvjezdanoj plazmi kroz koju je putovala otkako je napustila Sunčev sistem 2012. godine, pokazano je u radu objavljenom u Nature Astronomy 10 maja 2021. pod naslovom " Persistent plasma waves in interstellar space detected by Voyager 1 ".  NASA je lansirala ovu sondu prije 44 godine i  Voyager 1 postao je prvi objekt koji je napravio čovjek a koji je ušao u međuzvjezdani prostor Stella Ocker sa Sveučilišta Cornell u Ithaci u New Yorku i njeni saradnici otkrili su međuzvjezdane plazmatske valove istražujući redovite varijacije koje je Voyager zabilježio u električnom polju s kojim se susreće dok leti od Sunčevog sistema.  Mjereći ove valove, astrofizičari su izvršili prva kontinuirana mjerenja gustoće međuzvjezdane plaz...

Da li vakcine protiv COVID-19 mogu pogoršati ovu bolest ako vakcinisana osoba oboli? (HINT: ne)

Slika
Ovdje prenosim jedan jako zanimljiv tekst o tome da li vakcine mogu uzrokovati pogoršanje bolesti od koje bi trebalo da štite ukoliko vakcinisana osoba oboli. Ovakve teze se šire internetom kako bi se ulio strah od vakcinai ubijedili ljudi kako im je gore ako se vakcinišu, što nije tačno. Tekst je uz odobrenje preuzet sa stranice Cijepljenje/vakcinacija , a napisao ga je i  p ripremio: Antonio Periš, mag. MLD Glavni cilj antitijela je vezati se na patogen i spriječiti ga da zarazi, ili uđe, u stanicu. Protutijela koja sprečavaju ulazak u stanice nazivaju se neutralizirajućim protutijelima. Mnoga cjepiva djeluju inducirajući neutralizirajuća antitijela. Međutim, nisu svi odgovori antitijela jednaki. Ponekad antitijela ne sprečavaju ulazak u stanice i, u rijetkim prilikama, zapravo mogu povećati sposobnost virusa da uđe u stanice i izazvati pogoršanje bolesti kroz nešto što se naziva pojačanje ovisno o antitijelima (ADE – antibody dependent enhancement). Denga infekcija je i dalje na...

RNK virusa SARS-CoV-2 se može ugraditi u ljudsku DNK, ali samo pod vrlo rijetkim i specifičnim laboratorijskim uslovima

Slika
Laboratorijske studije na genetički izmijenjenim ljudskim stanicama u kulturi pokazuju da bi se, pod izvjesnim uslovima, genetičke sekvence virusa SARS-CoV-2 mogle ugraditi u ljudski genom.  Ovo je izazvalo veliku pažnju i kontroverze, s obzirom da je prije nekoliko mjeseci bio aktuelan jedan kontroverzni preprint koji je tvrdio isto to. Rad koji    pokazao rezultate kao prethodni objavljen je u PNAS u maju 2021. pod naslovom " Reverse-transcribed SARS-CoV-2 RNA can integrate into the genome of cultured human cells and can be expressed in patient-derived tissues ". Ovaj rad je naravno dao vjetar u leđa teorijama da se, ako se virus SARS-CoV-2 može ugraditi u ljudski genom, onda i mRNA (iRNK) vakcine kakve su Pfizer/BioNTech i Moderna, a i adenovirusne mogu da mijenjaju ljudsku DNK. Osim što ne mogu.   Dakle, o čemu se radi? Kako sam već objašnjavala , ove vakcine ne mogu da mijenjaju genom vakcinisane osobe jer niti je SARS-CoV-2 retrovirus (retrovirusi su oni koji p...

Tropske kišne šume nestaju

Slika
Udaljena staništa šuma tropskog pojasa, specifična po postojanju maglice tj. oblaka u visini krošnje, "oblačne" tropske kišne šume, ekosistemi su vrlo bogatog biodiverziteta.  Međutim, one nestaju, a sa njima i karakteristične vrste biljaka, životinja, gljivica i mikroorganizama. Ovaj tip tropskih šuma zauzimaju samo 0.4% kopna Zemlje, a sadrže oko 15% globalne biološke raznolikosti ptica, sisavaca, vodozemaca i biljaka.  Ne treba zaboraviti i da su ove šume, zbog velike biomase, zapravo i veliki sifoni, akumulatori ugljičnog dioksida tj. ugljika, te tako drže sav taj ugljik podalje od atmosfere neko vrijeme.  Naučnici iz švicarskog Federalnog instituta za istraživanje šuma, snijega i krajolika u Birmensdorfu, te sa Yale Univerziteta stvorili su modele predviđanja staništa koji uključuju podatke daljinskog očitavanja  parametara važnih za predviđanje pokrivenosti tropskih kišnih šuma širom svijeta. Zatim su proučavali satelitske snimke  od 2001. do 2018. kako bi...

Epigenetički CRISPR prekidač: CRISPRoff/on

Slika
Naučnici s Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Univerziteta Kalifornija u San Francisku (UCSF) smislili su alternativnu tehnologiju tehnologiji CRISPR koja mijenja ekspresiju gena bez oštećenja DNK, a vjeruju da bi mogla biti korisna i za istraživanje i za razvoj lijekova. Naime, standardni CRISPR - Nobelovom nagradom ovjenčana tehnologija koja koristi bakterijske sisteme borbe s virusima, da bakterije izrežu virusne sekvence, iako se pokazala efikasnom i na eukariotskim stanicama, poput ljudskih, još uvijek sa sobom nosi jednu manu, a to su tzv. "off-target" isijecanja kada enzim u sistemu CRISPR-Cas djeluje neselektivno i na neke druge dijelove genoma, osim onih na kojima bismo mi željeli da načini isijecanje.  Naučnici su koristili novi sistem, nazvan CRISPRoff tj. CRISPRon, kako bi potaknuli pluripotentne matične stanice da se transformiraju u neurone. Također su ga koristili za utišavanje gena koji stvara protein Tau, koji je povezan s nastankom Alzheimerove bo...

Previše soli u ishrani smeta stanicama imunološkog odgovora

Slika
Imam utisak da se kod nas u cijelom regionu  hrana previše soli. Recimo kada u nekoj aščinici naručite tzv. domaću hranu, ona je obično prekuhana i presoljena. Restorani koji vode računa o hrani kao i one zalogajnice koje se drže zdrave prehrane nemaju taj problem, ali pite, sogan dolme, punjene paprike i  šta sve već ne - jednostavno je preslano u praktično većini ljudi nejestivo. Bojim se da nepoznavanje biljnih začina vodi u ovako presoljavanje hrane. Pogledajte bliže ljude koji jedu - čini mi se  da naročito u Bosni imaju tendenciju da sole, sole i sole hranu.  Za so (natrijum hlorid) već dugo vremena postoji jasna, naučno argumentovana veza da povećava krvni pritisak. Međutim, da li ste znali da previše soli u ishrani smanjuje sposobnost fagocita - stanica imunološkog odgovora da efikasno odgovore na prijetnju? U radu koji je njemačko-belgiski tim naučnika objavio u časopisu Circulation pod naslovom " Salt  Transiently   Inhibits Mitochondrial Energeti...