Prokrastinacija naša svagdašnja

Prokrastinacija, odnosno, odlaganje obaveza ili zadataka je nešto što svako od nas čini bar s vremena na vrijeme. Ali, prema studiji objavljenoj u časopisu Psychological Science koju je sproveo tim sa Univerziteta Colorado Boulder, postoji umjerena i pozitivna korelacija između prokrastinacije i impulsivnosti.

Testovima na jednojajčanim blizancima utvrđeno da su  i prokrastinacija i impulsivnost nasljedne osobine i da su međusobno povezane na genetičkom nivou, ali još nije jasno kako su povezane.

Jasno je da svi odlažemo zadatke ponekad, ali znanstvenici pokušavaju shvatiti zašto su neke osobe sklonije prokrastinaciji.

Istraživači smatraju da su osobe koje su prirodno impulsivne sklonije da odlažu zadatke jer su ujedino sklonije tome da im nešto odvuče pažnju. Međutim, to još uvijek nije racionaliziran odgovor na pitanje zašto odužavamo sa stvarima koje moramo učiniti.

Svi oni koji su morali nešto uraditi u zadnji tren zbog toga što su odugovlačili sa obavezom bar su nekad osjetili grižu savjesti i požalili što nisu nešto uradili na vrijeme. Zašto onda ljudi uopšte odlažu obaveze, ako su svjesni da će se poslije  kajati?

Čini se da prokrastinacija djeluje na sisteme nagrade u mozgu tako što kada odložimo neki zadatak i posvetimo se nekoj ugodnijoj aktivnosti koja nam odvlači pažnju sa zadatka povećava se nivo dopamina, neurotransmitera sreće i zadovoljstva. Val dopamina naš mozak shvata kao trenutačnu nagradu, nagradu na koju se ne mora čekati, za razliku od zadovoljstva koje nam može pružiti ostvarenje nekog dugoročnog cilja čiji je ishod još dalek i apstraktan.

Sa stanovišta evolucije, impulsivnost ima smisla. Nekada davno ljudi su bili prinuđeni tražiti trenutačnu nagradu jer se nikada nije znalo šta sutrašnji dan donosi i nije bilo mogućnosti planiranja na nešto duže staze.

Rezultati spomenute studije sugeriraju da je prokrastinacija nusprodukt impulsivnosti, odnosno manifestacija impulsivnosti u modernom svijetu i da je prokrastinacija "zapisana u genima".

Također, studija ukazuje i na povezanost između odlaganja zadataka,  pravljenja naglih odluka te neuspjeha u postizanju cilja.
Za kraj, jedna anti-prokrastinacijska stvar: