Vakcina za žabe?





Zašto bi bilo koga, osim uskog kruga stručnjaka, interesovala vijest o razvoju vakcine za žabe i druge vodozemce?

Neke vrste  hitridnih gljivica,  poput Batrachochytridium, uzrokuju bolest hitridiomikozu vodozemaca i gotovo su uništile populacije vodozemaca širom svijeta. Neke vrste žaba i daždevnjaka su suočene sa prijetnjom izumiranja.

Nestanak vodozemaca bi se katastrofalno odrazio na ekološku ravnotežu u slatkovodnim ekosistemima i epidemija već ima negativne posljedice na populacije močvarnih ptica.Trenutno se više od jedne trećine različitih vrsta vodozemaca (a ima ih oko 6000 vrsta) tretira kao „ugrožene“,  na rubu izumiranja ili čak već izumrle.

Pomori žaba su prvi put identificirani na području Australije 1993. Od tada se bilježi stravično smanjenje populacije različitih vrsta žaba, a sve učestalije i tritona i daždevnjaka. 2013. je identificirana i vrsta ove gljivice koja inficira daždevnjake.

Gljivica uništava kožu  vodozemaca jer inficira epidermalne stanice i tako, pošto vodozemci dišu preko kože, infekcija sprječava normalno disanje i  osmoregulaciju što često ima fatalne posljedice. Istovremeno, ova gljivica uništava i imuni odgovor domaćina, i upravo je to svojstvo čini tako fatalnom.

Tim znanstevnika iz SAD je otkrio da neke jedinke pojedinih vrsta vodozemaca mogu steći imunost na ovu gljivičnu infekciju.
Ovo otkriće otvara nove mogućnosti za spas ugroženih vrsta vodozemaca. Naime, znanstvenici se nadaju kako će uspjeti razviti vakcinu kojom bi mogli efikasno tretirati populacije vodozemaca.
Trenutno jedini način borbe sa opakom gljivicom jeste lovljenje vodozomaca i njihovo držanje u zatočeništvu, daleko od uzročnika, kao metod čuvanja genetičkog fonda za budućnost.
Postoje mnogo pitanja na koje znanstvenici traže odgovore vezano zaovaj problem-da li će biti moguće vršiti imunizaciju prosto ubacivanjem antigena u vode u kojima žive ugroženi vodozemci, koliko dugo se imunost moe zadržati i da li punoglavci mogu postati imuni. Ne treba smetnuti sa uma ni to davainfekcija nije i jedini razlog smanjenju populacije vodozemaca. Urbanizacija, zagađenje, uništavanje močvara te klimatske promjene također odnose svoj danak.
Daždevnjak, Salamander salamander, by me
Međutim, jedno od najvećih otkrića ove studije jeste to da je moguće stvoriti stečenu imunost na gljivične uzročnike infekcija. Po prvi put znanstvenici rade na razvoju vakcine protiv gljivica. Ovo otkriće će, možda u neizvjesnom narednom periodu omogućiti i efikasniju borbu sa gljivičnim infekcijama unutar humane populacije, kao što je kandidijaza, ali možda je rezistencija na gljivice svojstvena samo nekim vodezemcima, pa treba biti oprezan u davanju prognoza.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više